Category
📚
LearningTranscript
00:00The End
00:30Amen.
01:00O postanku nekih gradova postoje precizni podaci.
01:04Drugi svoj porijeklo skrivaju i za koprena drevnih legendi.
01:08Treći mogu samo navesti da su nastali slučajno, kao na primjer rijeka.
01:18Vjerojetno je počelo tako da su u pomorci sklanjali brodove u korito rijeke da bi pričekali bolje vrijeme.
01:24Kad je trebalo reći gdje su bili, spominjali su rijeku i žive vode koje su posvuda tekle.
01:31Bez puno domišljanja, grad je došao do imena Fluminensija, Rijeka, Fiume, Rijeka.
01:38Itko je tada mogao i slutiti što će jednom postati mala, anonimna lučica.
01:44More je tada sezalo dopod sam Trsacki brijeg i sigurno sklonište za veće brodove moglo je biti isključivo u ušću riječine.
01:51Ali ova kratka i plahovita rijeka zadavala je mnogo brige gradu, pa su je poslije jedne velike poplave obuzdali iskopavšu je novo koritu.
02:00U staru je pušteno more, to je današnji mrtvi kanal, a novo je koritu odvelo riječinu ravnu u more.
02:07Do pred kraja 18. stoljeća, Rijeka je bila grad tvrđava opasan zidinama, skulama i nekoliko ulaznih vrata.
02:25Na morskom ježalu pred gradom bila se upra do gradilišta, kovačnice, klesarije.
02:29Čvraste zidine više su učuvale unu, veće štete nisu nanijeli.
02:43Građani Rijeke, Patrici i Pučani stoljećima su živjeli kao jedna obitelj, međusobno se ženili i preplitali krvne veze.
02:51Kao i u mnogim primorskim srednjovjekovnim gradovima, i tu se velik dio života odvijao na trgu.
02:58Svi su se poslovi sklapali na otvorenom i na trgu je vjekovima otkucavalo živo bilo grada.
03:04Tu je nekoć bila burza, tržnica, tri ljekarne, kavana i trgovine.
03:08Javni trg, pjaca publika, nalazio se između palače komuna i gradskog tornja, s vratima i satom.
03:26Na tornju je simbol rijeke, reljef orla s dvije glave okrenute na istu stranu.
03:33Ispod je posuda iz koje voda teče u more.
03:35Na grbu je i deviza, indeficijenter, nepresušivo.
03:43Od 19. stoljeća ulogu javnog trga preuzima novosagrađani Korzo,
03:49ali riječani, kao i nekad, zakazuju sastanke pod Uriloj,
03:53na samom ulazu u danas već nestalo središte srednjovjekovnog grada.
04:05Za grad i njegov urbani lik prijelomna je 1719. godina,
04:13kad je Karlo VI. nakon što je pomirio granice s Turcima,
04:16dao rijeci povelju Slobodne Luke i okrenuo se nečemu što je nazvano Jadranskom koncepcijom.
04:21U grad pristižu trgovci, stručnjaci i kapitalisti iz cijele Evrope.
04:30Novi ljudi, željni profita, došli su iz sredina višeg standarda
04:34i nije im odgovarao patriarhalni život u skučenom okružju Zidina.
04:39Car Josip II. dopustio je rušenje BDM-a i Kula.
04:42Ta se odredba provodi od 1780.
04:45Kad se najprije zatrpavaju rovovi i ruši potez Zidina na Korzu.
04:51Od moćnih Zidina ostali su samo neznatni ostaci
05:07između Zborne crkve i pedagoškog fakulteta
05:09i na ugluku će slogar gdje se nalazila Kula Lešnjak.
05:13Godina 1873.
05:22U rijeku stiže vlak.
05:24Grad je istodobno iz dva smjera, preko Karlovca i Ljubljane,
05:50dobio vezu s evropskim metropolama.
05:52Bio je to konačni, a možda i najvažniji korak u transformaciji malešnog grada
05:57u industrijskog diva, punog samosvijesti i snova o veličini.
06:01Kolodvor u rijeci je zadnja i prva stanica puta.
06:17Kroz njega ne prolaze vlakovi sa snenim ili zagonetnim putnicima
06:32iz jednog u drugi smjer ili svijet.
06:34Ovamo vlak do klopara i stane.
06:58Iako je zadnja stanica, nije sporedna.
07:16Iz nje kreću vlakovi izravno za München, Wien, Budapest, Beograd.
07:20Na riječkom kolodvoru putnik može osjetiti duh svjetskog mjesta i mediteranske zabiti,
07:25mitl evropske univerzalnosti i stišnjenog primorja.
07:29Na ovom kolodvoru javlja se privit konačnosti i slutnja nejasnih mogućnosti.
07:34Ovaj grad na moru našao se tokom 19. stoljeća u velikim državnim računima Srednjoevropskog zaleđa.
07:44Prema rijeci je potekao velik kapital koji će malo mjesto preobraziti u svjetsku luku i industrijsko središte.
07:50U doba kad je gradom upravljala centralna ugarska vlada, od druge polovine 19. stoljeća pa do 1918.
08:00Pred pročeljem grada, na sam morski žal u kojem se rijeha ogledala,
08:05smještaju se veliki magazini, željezničke tračnice i lučka postrojenja.
08:11Za dva decenija rijeha od Primorskog postaje kontinentalni grad bez mediteranskog ugođaja.
08:17Graditelji novog grada oduzimaju rijeci Dodir s morem, ignorirajući prvotni primorski ambijent.
08:25Od tih je vremena prošlo cijelo stoljeće, ali se odnos u osnovi nije promijenio.
08:29I dalje se po istoj prepoznatljivoj logici, grad odvaja od toplog mediteranskog zaljeva.
08:41Luka je osnovica na koju se rijeka oslanja od prvih dana intenzivne industrializacije.
08:46Ova luka možda nije bila velika prostorom, ali je bila dobro opremljena i vođena.
08:53Jedan od prvih industrijskih objekata u rijeci bila je rafinerija šećera, zukerijera, tako su izvali mještani.
09:00Smještena na obali izvan zidina, koristeći beneficije slobodne luke,
09:05proizvodila je dovoljno šećera za potrebe svih austrijskih zemalja.
09:08Pročelje zgrade izgrađene u stilu baroknog neoklasicizma,
09:12zrcalilo se na površini mora, koje je zapljuskivalo rub današnje Kidričeve ulice.
09:17Glava sa šećerom u kosi na ukrasnoj plastici portala upravne zgrade
09:28samo je uvod u iznenađenja koje nas očekuju u ovom elegantnom zdanju.
09:32Monumentalno stobište
10:02i dvorane ukrašene štukaturom
10:04i reljefnim medaljonima sa scenama iz nautičke vojne povijesti,
10:09prije bi se moglo očekivati u zgradi neke druge namjene.
10:13Iznenađenja slijede i dalje.
10:15Na zidovima ove prostorije su freske,
10:17koje u scenografskoj maniri arhitektonskog slikarstva
10:20prikazuju ruševine antičkog grada.
10:25U poletu izgradnje riječani su se doista trudili zadiviti svoje suvremenike,
10:29a uspjeli su to i s potomcima.
10:32Stara Zukerijera odavno je zatvorena,
10:36njezina reprezentativna upravna zgrada pripada sad tvornici Rikard Benčić.
10:41Jedan je od rijetkih industrijskih objekata u zemlji
10:43koji je zaštićeni spomenik kulture.
10:49Upravo zaslugom tvornice šećera,
10:51rijeka se prvi put pročula u industrijskom i trgovačkom svijetu.
10:55Toj će slavi kasnije dati svoj doprinos i brodogradilište,
10:59rafinerija nafte, tvornica papira, tvornica torpeda,
11:03luka, brodske kompanije, banke i mnogi uspješni i poduzetni ljudi
11:07pridošli u grad ili u njemu rođeni.
11:11Neke od tih tvornica postoje i danas,
11:14neke su odavno nestale.
11:15No bez obzira na njihovu daljnju sudbinu,
11:18one su u jednom trenutku sudbinski bile povezane s rastom grada.
11:26Gradska jezgra nastala u 19. stoljeću,
11:29doimlja se kao da je s neba sišla u bespuće
11:32između ploče mora i strmog istjenovitog zaleđa.
11:36Grad je naprosto bez periferije
11:38i prijelaze između ruralne okolice i middle-europske metropole,
11:42ne velike do duše, ali i visoke urbane razine.
11:45Mediteranska, lokalna tradicija građenja
11:53srela se ovdje s monumentalnom arhitekturom
11:55koja reprezentira državnu i financijsku moć.
12:00Jedno je od riječkih čuda svakako
12:03monumentalna palača Brodske kompanije Adria,
12:05sagrađena sa američkim i mađarskim kapitalom.
12:09Svojom arhitekturom ona najbolje predstavlja
12:11pomorsku, trgovačku i industrijsku moć rijeke
12:14na kraju stoljeća.
12:18Likovi na pročelju su alegorije pomorstva,
12:20kapetan, timunjer, strojar i pilot.
12:30Na pročelju prema trgu su alegorije kontinenta,
12:34Japanka, Azija, Egipćanka, Afrika,
12:37Indijanka, Amerika i Evropljanka.
12:49Iza svih velikih dijela stoje veliki ljudi.
12:53U slučaju rijeke bio je to Giovanni Čota.
12:55Za 25 godina, koliko je taj sposobni inženjerac bio gradonačelnikom,
13:01rijeka je dobila svoje urbanističko lice sa svim nužnim komunalnim sadržajima.
13:06Između ostalog, započeti su veliki radovi na urbanizaciji područja zvanog Dolac.
13:11Dolac je gotovo preko noći postao ogled na četvrt najavangardnijih arhitektonskih kreacija svoga doba.
13:25Pojedinci, kao da su se naticali, tko će više i bolje graditi na tom mjestu,
13:30gdje se rađalo novo, elegantno središte grada.
13:41Robert Whitehead, ambiciozni Englez, koji je s Lupisom, Čotom i Plehom
14:02osnovao znameniti Siluri Ficho, tvornicu Torpeda,
14:06sav je svoje golemi kapital uložio u izgradnju bloka Zgrada na Dolcu.
14:11Hvala što pratite.
14:41Hvala što pratite.
15:11Hvala što pratite.
15:16Za arhitekta izabrao je mladog i perspektivnog Đako Madzamatija.
15:21Iz sretne suradnje industrialca i nadarenog graditelja nastala je jedna od najljepših riječkih ulica.
15:28Pre Madzamatijevoj zamisli nastala je palača poznata kao Kaza Venecijana,
15:33škole, tri stambene zgrade i gradska štedionica.
15:35Hvala što pratite.
15:36Hvala što pratite.
15:40Hvala što pratite.
15:41Hvala što pratite.
15:43Hvala što pratite.
15:45Hvala što pratite.
15:46Hvala što pratite.
15:48Hvala što pratite.
15:50Hvala što pratite.
15:51Hvala što pratite.
15:53Hvala što pratite.
15:55Hvala što pratite.
15:56Hvala što pratite.
15:58Hvala što pratite.
16:21Palacu Plech na Žabici, i to iz dva razloga.
16:25To nije samo spomenik arhitekture s kraja stoljeća,
16:27nego i simbol riječke industrializacije na usponu.
16:31Sagradio je Austrijanac Anibale Plech,
16:34koji je ovom odošao trbuhom za kruho.
16:37Ostao je i obogatio se,
16:39izrađujući ubojite oružje nazvano Siluro.
16:42Projekt i izvedbu svoje reprezentativne obiteljske kuće
16:45povjeruje, baš kao i njegov poslovni partner Whitehead,
16:48Zamatio.
16:51Imućni riječani nastojali su podignuti što ljepše,
17:02raskošnije, maštovitije kuće za stanovanje.
17:21I graditeljske ambicije prepoznatljive na tlocrtu grada
17:43prenose se i na grad mrtvih.
17:45Groblje Kozala je sjetni otok u scenografiji kraja stoljeća.
17:51Uznositi čempresi, uredni grobovi, skupe kapele i lijepa obliče žena
17:56u metaforičkom ozraču, bude nekakav ushit u kojem čustva nisu odveć bolna,
18:03ali ni utjeha suviše djelotvorna.
18:05Tu je između ostalog izložen 16-godišnji opus kipara Ivana Rendića.
18:12Izradio je između ostalog projekti plastiku za mauzole obitelji Gorup,
18:16spomenik Antuna Bakarčića, plastiku u mauzoleju obitelji Pleh,
18:21lik sjedeće žene i lava na mauzoleju Bartolić Nikolaći.
18:25Kozala je, gotovo više od groblja, ostala perivoj,
18:28koji tako riječito govori o ambicijama, o snovima, o smrti,
18:32ali i nada sve o životnoj snazi riječa.
18:55Rijeka danas ostavlja dojem kaotičnog, bučnog grada u kome se već sve dogodilo.
19:14Sjećanja, stare fotografije, otkrivaju jedan sasvim drugačiji svijet.
19:18Svijet udoban, miran, bez svakodnevnih gužbi, nervoza, trzavica,
19:23ali i sa svim blagodatima tadašnje civilizacije.
19:28U naglašenoj želji da dijeluje reprezentativno,
19:32rijeka se neprekidno uspoređivala s bećom, peštom i trstom,
19:36gdje je tražila sebi mjeru.
19:53Grad pred kojim je stajala budućnost Emporija,
20:05morao je imati i kazalište, vrijedno barem koliko i ona u gradovima Srednje Evrope.
20:10Riječki podestat, već spomenuti komedator Čota,
20:14stoga je naručio nacrte kod pomodnih bečkih arhitekata Felnera i Helmera,
20:18poznatih po brojenim projektima kazališta Širomonarhije, između ostalih i Zagrebačkog.
20:40Kazalište je ukras grada, znak njegove kulture i ekonomske moći.
20:45Svečanost pokrivanja krova bila je obilježena nadpisom Živjela rijeka.
20:52Prava je senzacija bila kad je u Talijinom hramu zablistala električna svjetlost,
20:57jer je grad još bio bez struje.
20:58Svojevrstni spomenik visokih arhitektonskih stremljenja
21:26je i pokrivena tržnica sagrađena kapitalom Riječke banke i štedionice.
21:31Metalna konstrukcija i staklo bili su prvorazredna novost u graditeljstvu kraja stoljeća.
21:36Riječani su, kako smo joć vidjeli, bili skloni prihvaćenju raznih novosti.
21:57Pa kad je početkom 20. stoljeća u modu došlo kupanje u moru,
22:01tu su se vrlo brzo stala podizati kupališta po uzoru na Unau Trstu i Venecije.
22:07Većine od njih danas više nema, ili se ne koriste.
22:11Pa ipak imena kao gradsko kupalište, banjo, kvarnero, Neptun,
22:15postala su i ostala pojmovi za određeni način provoda, života pa i razmišljanja.
22:23Moda kupanja, šetnji, boravaka na zraku,
22:26dovele u rijeku i u sušak prve turiste.
22:28Grade se ladenske vile, hoteli, pansioni, uređuju parkovi.
22:33Osobito sušak postaje ugledno kupališno i liječilišno mjesto.
22:37I to ne bez razloga.
22:38Planski se uređuje i uljepšava.
22:58Građevinskim redom za ladanje određena je kupališna zona od željezničkog podvožnjaka na piramidi
23:20do plumbuma i vrha martinščice.
23:24Tu je propisano da se naročito ima nastojati, da se predijel građevinama čim više ima ukrasiti
23:30i zgrade izvoditi poput ljetovnika.
23:33Svaki vlasnik je dužan oko kuće, urediti park,
23:48ogradni zidovi moraju biti od kamena s rešetkom od željeza,
23:51a zidovi ozelenjeni bršljanom i zimzelenim biljkama.
23:54Hvala što pratite kanal.
24:24Hvala što pratite kanal.
24:54Hvala što pratite kanal.
24:56Hvala što pratite kanal.
25:00Hvala što pratite kanal.
25:32Na kraju pozdravljamo vas ovim razglednicama rijeke pisanim na jezicima njezinih stanovnika, osvajača, graditelja i prijatelja.
26:02Na kraju pozdravljamo vas ovim razglednicama rijeke pisanim na jezice.
26:32Na kraju pozdravljamo vas ovim razglednicama rijeke pisanim na jezice.
27:02Na kraju pozdravljamo vas ovim razglednicama rijeke pisanim na jezice.